Ne zaboravite voditi računa o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju
Jasno dajte do znanja da ste zainteresirani i zabrinuti, ali odolite iskušenju da ponudite savjet. Vaše pažljivo slušanje i nastojanje da shvatite kroz što vaša voljena osoba prolazi bit će im od velike koristi. Budite suosjećajni i koristite izjave poput "Mogu samo zamisliti kroz što sada prolaziš" i "Mogu cijeniti da ti je jako teško, ali ja sam tu za tebe."
Osoba s PTSP-om možda će trebati više puta razgovarati o uznemirujućem događaju. Ovo je dio procesa ozdravljenja, pa se oduprite porivu da ih savjetujete da prestanu ponovno proživljavati prošlost. Neophodno je poštovati njihove emocije i reakcije. Imajte na umu da neke od stvari koje vam vaša voljena osoba kaže mogu biti traumatične i uznemirujuće za vas čuti.
Podrška tijekom flashbacka
Tijekom flashbacka ljudi često dožive osjećaj odvojenosti od svojih tijela. Sve što možete učiniti da ih "prizemljite" pomoći će. Uvjerite ih da je ono što proživljavaju povratna uspomena i da iako se iskustvo čini vrlo stvarnim, ono se zapravo ne događa. Podsjetite ih na njihovu okolinu (na primjer, zamolite ih da pogledaju po uslim official sobi i naglas opišu što vide). Potaknite ih da dišu duboko i polako (hiperventilacija će povećati osjećaj panike). Izbjegavajte brze pokrete ili bilo što što ih može šokirati. Pitajte prije nego što ih dotaknete. Ako ih iznenada dodirnete ili ih zagrlite, mogu se osjećati uhvaćenima u zamku, što bi ih moglo razljutiti ili čak natjerati da napadnu.
Suočavanje s ljutnjom i nepostojanošću
PTSP može otežati osobi da upravlja svojim emocijama i impulsima. To se može manifestirati kao jaka razdražljivost, neraspoloženje ili izljevi agresije.
Osobe s teškim PTSP-om žive u stalnom stanju fizičkog i mentalnog stresa. Budući da često imaju problema sa spavanjem, to znači da su stalno umorni, na ivici i fizički iscrpljeni, što povećava vjerojatnost da će pretjerano reagirati na svakodnevni stres.
Ljutnja i agresija često mogu biti maska za dublje emocije kao što su gubitak, bespomoćnost ili krivnja. Ljutnja često može pružiti osjećaj kontrole umjesto osjećaja "izvan kontrole" ranjivosti i bespomoćnosti.
Pazite na znakove da je osoba pretjerano zabrinuta, frustrirana ili ljuta. To se može činiti kao stezanje čeljusti ili stiskanje šaka, podizanje glasa ili nestrpljivost. Poduzmite mjere za ublažavanje situacije čim uočite najranije znakove upozorenja. Pokušajte ostati smireni i ponudite malo empatije i riječi uvjeravanja. U tim situacijama, čuti umirujuće riječi ohrabrenja od voljene osobe može pomoći ublažiti tjeskobu i vratiti smirenost.
Vodite računa o vlastitoj dobrobiti
Život s osobom koja pati od PTSP-a može biti izuzetno naporan i lako možete izgorjeti, što dugoročno neće pomoći vašoj voljenoj osobi. Ne zaboravite voditi računa o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju. To možete učiniti tako da odredite vrijeme odsustva od osobe. Radite što god želite da se opustite i emocionalno detoksicirate. Idite na tečaj joge ili se učlanite u teretanu. U potpunosti ovisi o vama i podsjetite se da je ovo TVOJE vrijeme i da je dugoročno u najboljem interesu vaše voljene osobe.
Podrška voljenoj osobi s PTSP-om složeno je putovanje koje uključuje učenje simptoma, prepoznavanje njihovih okidača i pažljivo slušanje. Iako je važno pružiti podršku, pobrinite se da odvojite vrijeme za brigu o svojoj dobrobiti. Nećete moći pružiti svoju podršku ako ste izgorjeli.
Naše su oči usko povezane s mozgom. Zapravo, otprilike polovica mozga posvećena je obradi vida. Nažalost, to znači da su bolesti živčanog sustava često povezane s problemima vida i očiju. Ako imate neurološko stanje, liječnik vas može uputiti neurooftalmologu da vam pregleda oči.
Ključni zaključci:
- Neurooftalmologija je specijalizirano područje koje se bavi bolestima oka povezanim sa živčanim sustavom.
- Mnoga neurološka stanja utječu na pokrete očiju, kao i na središnji i periferni vid.
- Iznenadni očni simptomi kao što su proširena zjenica, spušteni kapak, gubitak vida, dvoslike ili promjene vida u boji zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
- Rana dijagnoza i liječenje neurooftalmoloških bolesti može vam spasiti vid, au nekim slučajevima čak i život.
Što je neuro-oftalmologija?
Oftalmolog je liječnik koji se specijalizirao za dijagnosticiranje i liječenje očnih bolesti. Neurooftalmologija je subspecijalnost koja se usredotočuje na probleme s očima povezane s neurološkim i sistemskim stanjima. Mnoge od ovih bolesti utječu na vaš središnji vid, periferni vid i kretanje očnih mišića.
Neka stanja koja mogu zahtijevati liječenje od strane neurooftalmologa uključuju:
- Bolest štitnjače
- Multipla skleroza
- Miastenija gravis
- Hornerov sindrom
- Ozljeda glave ili oka
- Moždani udar
- Tumor na mozgu
- Intrakranijalna hipertenzija
- Paraliza kranijalnih živaca
- Strabizam
- Optička neuropatija
Optički živac i mrežnica (nalaze se u stražnjem dijelu oka) smatraju se produžecima vašeg mozga. Kada mrežnica uhvati vizualne signale, optički živci prenose informacije u mozak. Vizualni korteks primarno je područje u mozgu koje obrađuje vizualne podatke. Stoga, sve što utječe na ovaj vidni put može uzrokovati probleme s vidom.
Uzroci gubitka vida
Svako stanje koje oštećuje vidni živac može utjecati na vaš periferni vid, vid u boji, au težim slučajevima i na središnji vid. Gubitak vida može biti trajan ako ne primite liječenje odmah.
Glaukom. Jedna je od najčešćih bolesti vidnog živca. Obično je očni tlak povišen i uzrokuje progresivno oštećenje živca. Rezultat je gubitak perifernog vida u ranijim stadijima i potpuna sljepoća u uznapredovalim stadijima.
Optički neuritis. Je upala vidnog živca. Najčešće stanje povezano s optičkim neuritisom je multipla skleroza. Optički neuritis uzrokuje naglo smanjenje vida, promjene u percepciji boja i bol u očima.
Intrakranijalna hipertenzija. To je kada se pritisak unutar mozga povećava, uzrokujući oticanje vidnog živca. Neki ljudi nemaju simptome, dok drugi mogu doživjeti povremeni zamagljen vid, gubitak perifernog vida, dvoslike, glavobolje i mučninu.
Optička neuropatija. Je li oštećenje vidnog živca uzrokovano infekcijom, upalom, lijekovima, nedostatkom prehrane ili drugim sustavnim i neurološkim poremećajima (kao što su dijabetes, visoki krvni tlak i autoimune bolesti).
Ovi poremećaji su neka od češćih stanja s kojima se neurooftalmolozi susreću.
Znakovi neuro-oftalmičkog stanja
Ako primijetite bilo koji od sljedećih simptoma, možda ćete trebati neuro-oftalmološki pregled:
- Gubitak vida ili smanjeni vid
- Dupli vid
- Promjena veličine učenika
- Spušteni kapak
- Okrenuti pogled
- Bol u očima
- Glavobolja
- Mučnina
- Nagib glave
- Izbuljeno oko
- Slijepe točke u vašem vidnom polju
- Abnormalni pokreti očiju
- Vizija boja se mijenja
Iznenadna pojava ovih simptoma može biti razlog za zabrinutost. Na primjer, ako vam se kapak spusti ili se spuštenost iznenada pogorša, to može ukazivati na miasteniju gravis. Miastenija gravis je autoimuna bolest koja uzrokuje slabost mišića u cijelom tijelu, uključujući one koji kontroliraju pokrete kapaka.
Ako primijetite da jedna zjenica postaje proširena i nejednake veličine u odnosu na drugu, to može biti znak nadolazećeg moždanog udara. Ovaj nalaz zahtijeva hitnu liječničku pomoć.
Neurooftalmološki pregled
Neurooftalmološkim pregledom procjenjuje se oštrina vida, reakcija zjenica, percepcija boja, kretanje očnih mišića, poravnanje očiju, periferni vid i zdravlje oka. Osim toga, dilatirani pregled fundusa omogućuje liječniku da pregleda vaš optički živac i mrežnicu.
Ostali specijalizirani testovi
Ostali specijalizirani testovi uključuju:
Kompjuterizirano vidno polje
Vidno polje testira vaš periferni vid pokazujući vam trepereća svjetla ugašena sa strane dok fiksirate metu. Sve mrtve pjege mogu ukazivati na oštećenje vidnog živca, tumor na mozgu ili nešto što ometa vaše vidno polje (poput spuštenog kapka).
Optička koherentna tomografija (OCT)
OCT je neinvazivni test koji uzima slike presjeka vašeg optičkog živca i mrežnice. Neurooftalmolog koristi OCT za provjeru optičkih neuropatija i bolesti mrežnice. Na primjer, OCT skeniranje može otkriti oticanje vidnog živca koje se javlja kod intrakranijalne hipertenzije.
Fluoresceinska angiografija (FA)
Liječnik koristi FA za traženje abnormalnih krvnih žila ili oslabljenog protoka krvi u vašu mrežnicu i optički živac, što se događa kod nekih optičkih neuropatija. Fluorescein je boja koja se ubrizgava u ruku. Dok boja ulazi u oko, liječnik snima različite slike koje ističu krvne žile u stražnjem dijelu oka.
Elektroretinogram (ERG) i vizualni evocirani potencijal (VEP)
ERG mjeri funkciju mrežnice, dok VEP mjeri električnu aktivnost u vidnom sustavu. Ovi testovi su bezbolni i zahtijevaju postavljanje elektroda na glavu. Oni pružaju informacije o tome kako vizualni signali putuju od oka do mozga. Ozljede glave, moždani udar i druga neurološka stanja mogu utjecati na vidni put.
Kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI)
Neurooftalmolog može naručiti MRI ili CT snimanje orbite (očne duplje) kako bi vidio postoji li tumor, oteklina, krv ili drugi problemi iza oka.
U drugim slučajevima potrebno je snimanje mozga radi traženja neuroloških problema, osobito ako oči izgledaju normalno, ali imaju vizualne simptome.
Neurooftalmolozi se često bave složenim bolestima koje mogu biti opasne po vid, ali i po život. Odmah se obratite svom oftalmologu ako osjetite bilo koji od gore navedenih simptoma. Često rana dijagnoza poboljšava ishod bolesti.
Prema sve brojnijim istraživanjima, pretilost je značajan faktor rizika za Alzheimerovu bolest. Nova studija pokazuje sličnosti između propadanja mozga kod pretilosti i Alzheimerove bolesti. Kao rezultat toga, znanstvenici sugeriraju da gubitak prekomjerne težine može odgoditi kognitivni pad i smanjiti rizik od demencije.